U redu je zastati: iskustva o mentalnom zdravlju i radnoj kulturi
„Postoje trenuci u profesionalnom životu kada emocionalno preopterećenje postane nemoguće ignorirati. Tijekom svoje karijere doživjela sam takav trenutak. Kontinuirani pritisak da budem učinkovita i isporučujem rezultate postupno se pretvorio u nelagodu i tjeskobu s kojom se više nisam mogla nositi. Na kraju sam morala uzeti bolovanje kako bih se oporavila i ponovno uspostavila ravnotežu.
Naučene lekcije
Gledajući unatrag, shvaćam da je jedna od mojih najvećih pogrešaka bila ignoriranje ranih znakova preopterećenja. Uvjeravala sam sebe da će sve biti u redu ako samo ustrajem u radu i prikrijem ranjivost. No takav je pristup samo ubrzao i pogoršao negativan učinak stresa na moje mentalno zdravlje i pogoršao cjelokupnu situaciju. Kada sam konačno pokušala otvoreno govoriti o onome što proživljavam, već je bilo prekasno – bila sam u situaciji da sam se morala potpuno povući.
To iskustvo naučilo me da traženje pomoći i postavljanje granica nije slabost, već snaga. Ono što je najvažnije, shvatila sam da mentalno zdravlje nije samo važno na individualnoj razini, već da je ono i duboko povezano s načinom na koji organizacije funkcioniraju i kulturom koju stvaraju.
Zašto HR odjeli moraju biti uključeni
Ljudski resursi često se doživljavaju kao odjel koji se bavi ugovorima, plaćama i administrativnim procedurama. No, njihova je uloga puno šira. Stručnjaci za ljudske resurse ključni su za oblikovanje zdravog radnog okruženja te bi kao takvi trebali imati ulogu u sprječavanju pojave sindroma sagorijevanja na poslu i poremećaja mentalnog zdravlja.
HR odjeli koji proaktivno vode računa o prepoznavanju ranih znakova stresa na radnom mjestu, pružanju podrške zaposlenicima i promicanju kulture u kojoj se o mentalnom zdravlju otvoreno govori, koristi donose ne samo zaposlenicima, već i radnim organizacijama. Pravovremena intervencija ne samo da pomaže pojedincima da se lakše nose i oporave od stresa, već sprječava i posljedice za same organizacije koje mogu nositi značajne financijske troškove kao što je apsentizam, prezentizam ili velika izmjena radnika.
Zaključak: Poziv na akciju
Mentalno zdravlje treba biti u središtu poslovanja svake tvrtke. Proaktivne organizacije brinu o mentalnom zdravlju svojih zaposlenika, opremaju HR stručnjake alatima za djelovanje te im daju ovlasti za provođenje mjera prevencije.
Zato su inicijative poput projekta Mental Health for Human Resources Managers (Mentalno zdravlje za stručnjake ljudskih resursa) toliko važne. Kroz svoju edukativnu platformu, projekt nudi praktične resurse koji pomažu HR stručnjacima u izgradnji zdravijih radnih mjesta i prevenciji izgaranja na poslu.“
(Osobno iskustvo anonimno podijeljeno kroz projekt MH4HRM)
